Ovo pismo ne pišemo kako bi kritizirali već ukazivali. Za ovo stanje nije odgovorna samo ova vlada već ovi problemi postoje od kada postoji integracija slijepe djece u redovnom obrazovanju te od kad im se šalju udžbenici na Brailleovom pismu. Iako određeni napredak postoji to ni približno nije dovoljno i zbog toga smo prisiljeni obratiti se javnosti i nadležnim institucijama kako bi ova pitanja stavili u fokus javnosti te olakšali obrazovanje budućim naraštajima slijepe djece.
Mandina Matijašević, majka dječaka petog razreda osnovne škole Dobri. Učenik ima ostatak vida na desnom oku 4% a na lijevom nema ostatka vida.
Krenuo je po preporuci COO Vinko Bek u prvi razred na Braillevom pismu. U prvi razred je krenuo bez pripreme stručnog tima zbog nedostatka kadra. Knjige za prvi razred nije dobio.
U drugom razredu je dobio čitanku iz hrvatskog jezika. Udžbenik iz matematike je stigao tokom drugog polugodišta, a radna bilježnica iz matematike konkretno 13.05.2017., znači mjesec dana prije kraja drugog razreda. Knjige koje su nedostajale tokom godine iz matematike, prirode i engleskog su natipkane na Perkinsici (Brailleovom stroju) od strane roditelja i tiflopedagoga.
U trećem razredu je dobio udžbenik iz hrvatskog i matematike ali ne na početku nastavne godine. Udžbenik iz engleskog jezika je dolazio u dijelovima kroz godinu. Udžbenik i radnu bilježnicu iz prirode je pretipkala mama na Perkinsici. Radne bilježnice iz hrvatskog i engleskog jezika je pretipkavala tiflopedagoginja.
U četvrtom razredu je dobio knjige iz hrvatskog jezika i matematike. Udžbenik iz engleskog jezika je dolazio u dijelovima kroz godinu. Udžbenik i radna bilježnica iz prirode, radna bilježnica iz engleskog su pretipkani na Perkinsici od strane roditelja i tiflopedagoga. Od petog razreda koristi i elektroničku bilježnicu.
Na početku petog razreda nije imao niti jednu knjigu na Braillevom pismu niti u pdf obliku koji bi mogao koristiti na elektroničkoj bilježnici. Dio udžbenika iz matematike i engleskog na brajici je dobio kroz prvo polugodište kada je taj dio gradiva većinom već bio obrađen.
Udžbenik iz prirode na brajici je dobio na početku drugog polugodišta.
Škola je poslala nakladnicima zahtjev za udžbenike iz svih predmeta u pdf obliku prije početka školske godine. Nakon višestrukih upita nakladnici su poslali udžbenike u pdf obliku sredinom listopada.
Udžbenici i radne bilježnice u pdf obliku nisu prilagođeni za elektroničku bilježnicu što onda zahtjeva dodatnu obradu koju odrađuje roditelj. Dijete udžbenik u pdf obliku bez obrade teško koristi jer se radi o TZV. „sirovom“ PDF-u koji nije prilagođen elektroničkim bilježnicama isto kao što nije niti prilagođen čitačima zaslona pa bi trebalo razmisliti da se takvi PDF-ovi prije slanja učenicima dodatno obrade uz stručnu pomoć i podršku ustanova koje se bave obradom udžbenika za slijepe i slabovidne osobe. Najveći problem predstavljaju fotografije te bi stoga trebalo iste i opisati na način da se napiše kako je u udžbeniku na crnom tisku na određenoj stranici slika koja prikazuje određeni sadržaj kojeg treba potanko opisati. .
Udžbenik i radnu bilježnicu iz informatike nije dobio ni na Braillovom pismu ni u pdf obliku.
Od prvog razreda školuje se uz pomoćnika u nastavi. Plan je bio da se u višim razredima osamostali, što je u ovoj situaciji jako teško zbog nedostatka nastavnih materijala. Bez prilagođenih materijala na satu nije u mogućnosti samostalno pratiti nastavu.
Jelena Madunić Borović, majka djevojčice četvrtog razreda osnovne škole Pujanke, učenica ima ostatak vida 5%.
na prijedlog COO Vinko Bek odlučeno je da se školovanje
odvija na Brailleovom pismu obzirom na to da joj je čitanje uvećanog tiska
predstavljalo veliki napor te nije bila u mogućnosti primjerenom brzinom
pročitati određene sadržaje.
U prvom razredu je dobila jedino udžbenik iz hrvatskog jezika na Brailleovom pismu. Isti je dolazio u 2 dijela i u zakašnjenju, tipa u listopadu prvi dio i u ožujku drugi.
Ostale udžbenike uopće nije dobila pod izlikom da su udžbenici za prvaše
puni slika i nema puno sadržaja koji bi se mogli prilagoditi.
Uglavnom, da ne bi išla u školu bez nastavnih materijala, roditelji su uz pomoć prijatelja uvećali i prilagodili udžbenike iz ostalih predmeta.
U drugom i trećem razredu je situacija bila slična. Razlika je što su joj iz COO Vinko Bek poslali i udžbenik iz matematike na Brailleovom pismu ali ne od
nakladnika kojeg koristi njena učiteljica pa je isti učenici bio neupotrebljiv. To su objasnili na način da njena učiteljica koristi udžbenik kojeg nisu koristili ostali učitelji slijepe djece te COO Vinko Bek nije u mogućnosti, a zbog obima posla, prilagoditi udžbenik koji joj je potreban.
Ostale udžbenike za drugi i treći razred dobila je na uvećanom tisku kako bi
barem donekle mogla pratiti i usvajati nastavno gradivo iako je prije polaska u prvi razred ustanovljeno da će joj jako teško biti obrazovati se na taj način, a zbog premalog postotka ostatka vida. Udžbenici na uvećanom tisku nisu svi posebno obrađeni i prilagođeni već su samo uvećani na A3 papir pa joj je font slova često nečitljiv. Za 4.razred su pravovremeno poslani udžbenici iz matematike, engleskog i talijanskog jezika, dok udžbenik iz hrvatskog jezika dolazi u dijelovima koji bez iznimke stiže prekasno, tipa svezak za studeni dođe iza 20. studenog pa ga koristi tek nekoliko dana u nastavi.
Ostali udžbenici dolaze na uvećanom tisku.
Obzirom na nedostatak nastavnih materijala na Brailleovom pismu, učenica je bila primorana prilagoditi se praćenju nastave na uvećanom tisku.
Korištenje dvostrukog medija obrazovanja iziskuje izuzetan napor pri učenju te često biva zbunjujući za učenike koji se uz usvajanje nastavnog gradiva moraju dodatno koncentrirati i na način usvajanja i reproduciranja istog.
Maja Grgić, majka djevojčice šestog razreda osnovne škole Dobri. Učenica ima 6% ostatka vida na desnom oku i 3% na lijevom oku.
Krenula je u školu na uvećanom tisku. U trećem razredu postepeno prelazi na brajicu. Knjige nam osigurava COO Vinko Bek. Dio knjiga je dolazio pravovremeno ali dio knjiga smo čekali kroz školsku godinu. U šestom razredu je dobila čitanku iz hrvatskog, matematiku-izdanje 2007, što znači da redoslijed zadataka nije isti kao u izdanju 2019., i neki zadaci su izmijenjeni, što izrazito otežava praćenje gradiva iz matematike, koja je djeci s oštećenjem vida ionako zahtjevna.
Prvi dio udžbenika iz hrvatskog jezika je dobila na kraju prvog polugodišta, naravno kad je taj dio gradiva već bio obrađen.
Knjige iz geografije, vjeronauka i povijesti je dobila. Povijest je isto starije izdanje, s nekim izmjenama. Knjige iz prirode, informatike, glazbenog i tehničkog nema. Učenica se zahvaljujući malom ostatku vida koristi povećalom i kompenzira nedostatak knjiga, što za taj mali ostatak vida svakako nije poželjno. Engleski jezik ima na uvećanom tisku. Svih troje učenika su odlični učenici. Pohađaju i vanškolske aktivnosti. Jedna učenica pohađa glazbenu školu, klavir. učenik uči svirati gitaru u Školi gitare na bazi sluha pri GKMM Split, jedna učenica je završila Školu mandoline pri KUD-u Jedinstvo. Zdravstvena poteškoća ih ne ograničava da koriste svoj maksimum.
Stoga im treba omogućiti jednake uvjete školovanja, ne bolje nego jednake, da istovremeno s ostalom djecom dobiju nastavne materijale za tu školsku godinu. Djelatnici COO Vinko Bek su uvijek davali svoj maksimum i oni im kroz školovanje pružaju znanje i podršku. Tiskara COO Vinko Bek nije u mogućnosti pripremiti knjige pravovremeno za djecu s oštećenjem vida.
Otegotna okolnost je i veliki broj nakladnika što jednu knjigu na Brailleovom pismu čini još skupljom. Djeca rijetko nasljeđuju knjige starijih učenika baš zbog velikog broja različitih udžbenika u različitim školama.
Od ovog pisma ne očekujemo čuda već samo želimo aktualizirati ova pitanja i olakšati obrazovanje budućim naraštajima slijepe djece.
Županijska udruga slijepih Split
okuplja slijepe osobe u Splitsko-Dalmatinskoj županiji od 1951.